Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja u rezervama nema ni gram zlata. Zlato koje je imala prošle godine je založeno za kredit od 150 miliona eura kod švajcarske banke Kredit svis, koje se oslobađa tek 2017. godine. Od tog novca 20 miliona eura je obezbijeđeno crnogorskim zlatnim rezervama. Prema poslednjim podacima Crna Gora je u rezervi imala tonu, odnosno 38,5 unci zlata.
Zemlje regiona u rezervama imaju mnogo više od tone zlata. Na primjer Srbija je prošle godine u rezervi imala 17,2 tone zlata, Bugarska 40 tona, Makedonija 6,8 tona, Slovenija 3,2 tone. Od Crne Gore više zlata u rezerzvi je imala i Bosna i Hercegovina, koja je imala dvije tone.
Zlatne rezerve kojima raspolaže Crna Gora datiraju još iz doba SFRJ, a od tada nije kupljen nijedan gram. I tu smo u odnosu na zemlje regiona jedinstveni, jer su oni gotovo svake godine kupovali zlato, naročito u vrijeme investicionog buma.
Prema riječima Veljka Vasiljevića (DF), ne iznenađuje što je Crna Gora ostala bez zlatnih rezervi, imajući u vidu da su za vrijeme vlasti DPS-a uništeni svi resursi.
– Sve što Crna Gora ima založeno je za razne kredite, tako da ne iznenađuje ni činjenica što smo ostali i bez zlatnih rezervi. Crnogorska vlada je u kontinuitetu već 27 godina vlasti stavila pod hipoteke, fiducije i razne druge vrste zaloge sve čime je država raspolagala, od teritorije pa do zlatnih rezervi – rekao je Vasiljević.
Kaže da se crnogorska vlast, više nego bilo koja druga, nedomaćinski odnosi prema svim svojim resursima.
– Znamo da Crna Gora nikada nije imala ni sopstvenu valutu za koju bi trebale zlatne podloge, tako da koristimo valutu Evropske unije iako nijesmo njena članica. Sreća je što nemamo sopstvenu valutu, jer bismo imali inflaciju kakvu ni Argentina nije zabilježila. Sreća je što ne možemo da štampamo sopstveni novac. Svi resursi su nam otišli. Vidimo šta se desilo sa EPCG i sa Telekomom. Telekom je od kada je prodat do sada sam sebe isplatio dva puta. To je sve državni novac i nije bilo potrebe da se on prodaje, to nijedan domaćin ne bi prodao. To može da se desi samo u našoj državi. Isto je i sa EPCG. To je jedina živa roba, pa smo i to dali strancima u velikom procentu. Oni izvlače pare iz Crne Gore, a nijesu napravili nijednu veliku investiciju – saopštio je Vasiljević.B.Ma.
Nakon Bregzita snažan rast cijena
Nakon Bregzita došlo je do snažnog rasta cijena zlata za 5,06 odsto po unci i sada vrijedi najviše od 2014. godine.
Kako su ranije saopštili iz Ministarstva finansija, državne rezerve zlata se nalaze kod Kredit svis banke u Švajcarskoj kao predmet zaloge za ugovor o kreditu koji je Vlada Crne Gore zaključila sa tom finansijskom institucijom 2012. godine. Riječ je o kreditu u iznosu od 150 miliona eura, od kojih je 30 miliona obezbijeđeno zlatom, a kamatna stopa na aranžman iznosi dvanaestomjesečni Euribor plus margina od 6,5 odsto, a kredit je korišćen kao budžetska podrška.
Iznos od 120 miliona eura se otplaćuje u četiri jednake rate od prošle do 2017. godine, dok će drugi dio kredita, obezbijeđen zlatom, biti vraćen u 2017. godini, kada će biti omogućen povraćaj založenog zlata.